//Jonathan Calvert – čovjek koji je srušio FIFU
Jonathan Calvert

Jonathan Calvert – čovjek koji je srušio FIFU

S obzirom na gotovo tri desetljeća karijere istraživačkog novinara Jonathan Calvert upoznao se s različitim verzijama korupcije, skandala i namještaljki. Baš kada je pomislio da ga malo što može iznenaditi otkrio je da niti sam nije bio pripremljen za volume prevare, pohlepe i kriminala s kojim se susreo u svijetu sporta. Calvert, jedan od najnagrađivanijih novinara u zemlji, zajedno s kolegicom Heidi Blake vodio je istragu godine Sunday Timesa kojom je razotkrio korupciju u krovnom tijelu Svjetskog kupa FIFA. Bio je to mnogo duži proces nego što se izvana čini, rekao mi je u nedavnom razgovoru u Londonu.

“Prije naše prve istrage 2010. godine FIFA je bila nedodirljiva. Sve čega bismo se dotakli završavalo bi na zatvorenim vratima tako da je bilo nemoguće dokazati mnoge sumnje koje su se vezali uz organizaciju.”, prisjeća se. Kada je 2010. objavljena odluka o izabranom kanidatu za domaćina Svjetskog prvenstva, Jonathan Calvert je bio jedan od rijetkih koje nije šokirala pobjeda sićušne pustinjske države, čije ljetne temperature dostižu 50 stupnjeva, bez osobite nogometne tradicije i stadiona, s kulturološkim i religijskim ograničenjima koji svaki oblik turizma čine izazovom, u utrci protiv kandidata s mnogo snažnijim argumentima, poput Engleske. Naime, Calvert je već imao prve velike naznake o načinu na koji funkcionira FIFA. U mjesecima koji su prethodili mandatu Katara radio je na tajnoj akciji lažno se predstavljajući kao lobist za američku skupinu kompanija koje žele da se Svjetsko prvenstvo održi u Sjedinjenim Američkim Državama i na taj si način osigurao ulaz u zamršeni svijet Fife i pronašao dokaze koji su potvrdili učestale sumnje u pravedno poslovanje unutar najmoćnije sportske organizacije. «Kao lažni lobisti mjesecima smo obilazili Fifine delegate. Surađivali smo i s Michelom Zen-Ruffinenom, nekoć drugim najmoćnijim čovjekom FIFE kako bi nas povezao s ključnim delegatima. U jednom trenutku predočio nam je listu svih 24 delegata čiji glasovi odlučuju o mjestu održavanja Svjetskog kupa i pojedinačno navodio kako osvojiti njihove glasove. Jedan od njih je gangster, rekao je, ovaj će sve učiniti za dobru svotu novca, ovoga, pak, možete kupiti lijepim ženama. Pokazalo se da je barem jednu trećinu glasova moguće kupiti. Ono što je bilo nevjerojatno jest da u razgovoru s njime i nekoliko izbornika nitko niti u jednom trenutku nije spomenuo infrastrukturu, stadione, sigurnost, sve ono što bismo pomislili da utječe na odluku o kandidatima za domaćina održavanja Svjetskog prvenstva. Radilo se isključivo o tome na koji način kupiti glasove.», prisjeća se Calvert. Od navedene dvadeset četvorice danas je 16 njih ili u zatvoru ili pod doživotnom zabranom bavljenja nogometom. No, navedena istraga nije odjeknula na način na koji je Calvert priželjkivao. Nekoliko je djelatnika Fife suspendirano, Sepp Blatter na čelu Fife ostao je najmoćniji čovjek nogometa, a tako bi vjerojatno i ostalo da jednog dana u redakciju Sunday Timesa stigao poziv anonimnog izvora koji je tvrdio da je u posjedu obilja dokaznog materijala protiv FIFE.

Jonathan Calvert

Ono što će moj sugovornik zateći na tajnoj lokaciji u jednom uredu na sjeveru Engleske bit će senzacionalno. Sofisticirana kompjuerska mreža sadržavala je na stotine milijuna dokumenata o aktivnostima unutar organizacije FIFA: «Tri mjeseca, dan i noć, radili smo u tom tajnom uredu, sa spuštenim roletama, okruženi tupim zvukom vrelih servera i svjetlima aparata, skrivenima iza neugledne fasade nekog trgovačkog centra. Razmjer onoga što nam je predstavljeno nikada ranije nisam doživio. Zviždač nam je dao pristup mailovima, SMS porukama, pismima, računima, bankovnim izvadcima, rukom pisanim porukama, kopijama zrakoplovnih karata, tajnim izvještajima, dnevnicima, transkriptima sastanaka, hard drive sustavima kompjutera…Dokumenti su ustvari bili tajni komandni centar Bin Hammama s kojeg je vodio svoju kampanju za kupovinu Svjetskog prvenstva i pokušaj smjenjivanja predsjednika Fife Seppa Blattera, što će dovesti do njegovog spekatkularnog pada.», piše Calvert u svojoj knjizi «The Ugly Game» (Ružna Igra), objavljenoj po završetku istrage. Forenzično poručavanje dokumenata potvrdilo je sve njihove sumnje; glasovi Fifinih kandidata bili su kupljeni, o čemu su svjedočile bin Hammamove velikodušne uplate i transkripti sastanaka i dogovora. Između ostalog, dokumenti su sadržavali dokaze da je Mohamed bin Hammam, katarski biznismen i jedan od čelnih ljudi Fife isplatio na milijune dolara na račune delegata kako bi osigurao glasove za Katar. Više od četiri milijuna dolara isplaćeno je na račune dvadesetčetvorice delegata, nerijetko preko računa njegove kćeri Aiyshe. Mnogi predsjednici afričkih nogometnih saveza obasipani su darovima i pozivani na ekskluzivna druženja s članovima katarske kraljevske obitelji, razmjenjivana su pisma zahvale i obećanja lojalnosti. Zanimljivo je da je istovremeno FIFA vodila vlastitu istragu za koju je je izvojila šest milijuna dolara i uposlila uglednog odvjetnika Michaela Garciu. Pošto je ekplozivna priča dva tjedna prije početka Svjetskog prvenstva u Brazilu osvanula u Sunday Timesu na čak 11 stranica, Garcia je odlučio zatvoriti istragu s argumentom da u radu Fife nisu zabljižene nikakve nepravilnosti. Tjednima je priča kolala svijetom. Iz Fife je stigao samo jedan komentar: budući da su se svi primjeri korupcije ticali Afrikanaca, jasno je da se radilo o rasizmu. «Priča je bila golema i digla je čitavu Britaniju na noge. Očekivao sam pisma prijetnje, očekivao sam da će čitava stvar otkazati Svjetsko prvenstvo u Kataru i možda natjerati čelne osobe Fife, uključujući Blattera, da se povuku.», rekao mi je Calvert u ranijem razgovoru, u vrijeme kada se stišala medijska oluja. Činilo se da je sve bilo uzalud – osim medijske eksplozije, nekolicine nagrada za Jonathana Calverta i kolegicu Heidi Blake, stvari su se nesmetano odvijale : nogometno prvenstvo i dalje se održavalo u Kataru, Sepp Blatter i dalje je bio na čelu jednako moćne FIFE. «Čitava stvar zapravo je pokazala način na koji funkcionira FIFA. Nitko i ništa nije iznad Fife. Nitko ne može Fifi narediti da promijeni svoje mišljenje. FIFA je država za sebe.», tada mi je rekao, vidno uzrujan. Pokazalo se, ipak, da je Jonathan bio u krivu.

 

U proljeće 2015. dramatična akcija izvršena na temelju opsežne istrage američkog FBI-a, a u suradnji sa švicarskom policijom rezultirala je uhićenjem osumnjičenih djelatnika FIFE zbog koruptivnih radnji i primanja mita u vrijednosti većoj od 150 milijuna dolara i ostavkom Seppa Blattera. Istraga je i dalje u tijeku i Calvert mi govori da je dio svojih dokaznih materijala ovih dana predao FBI-u i švicarskoj policiji. Bez lažne skromnosti, on tvrdi: “Mi smo zaslužni za kraj FIFE kakva je bila godinama. Da nije bilo nas, ne vjerujem da bi ikada došlo do istrage FBI-a i stvari bi još godinama funkcionirale na način na koji ih je postavio Blatter.”, govori. Pitam ga vjeruje li da će se Svjetsko prvenstvo 2022. sa sigurnošću održati u Kataru: “Vjerujem da hoće i smatram da je to velika greška. Danas uistinu postoji dovoljno dokaza da je čitava stvar bila namjesšena, ali tko bi se sada usudio Katarcima reći: Sve što ste godinama radili, radili ste uzalud?!”, komentira. Uostalom, tko bi mogao u tako kratkom roku preuzeti organizaciju Svjetskog kupa, najvažnije sportske manifestacije godine, dodajem. Engleska, spremno odgovora s ponešto sarkazma , je ovdje se još nije preboljela činjenicu da je nacija koja je izumila nogomet izgubila bitku za mjesto domaćina Svjetskog prvenstva od Katara.

Calvert tvrdi da će prvenstvo u Rusiji iduće godine biti dobar pokazatelj može li ono fukcionirati na nelogičnim lokacijama. Kada ga pitam postoje li sumnje da je način na koji je Rusija izabrana za domaćina prvenstva 2018. bio u stilu Fifine korupcije, odgovara: “Tako nešto ne bih se usudio tvrditi niti na tome raditi, jer u Rusiji je sustav varanja u sportu toliko sofisticiran da ga je nemoguće razumijeti i razotkriti.” Pritom ne misli nužno na korupciju, govori, nego na drugi veliki skandal koji je sa svojim timom otkrio u svijetu sporta: doping. “Skandal dopingiranja doista je obilježio 2016. Pokazalo se da je posljednjih godina mogućnost uzimanja zabranjenih supstanci toliko unaprijeđena da gotovo da ne postoji način da se ono otkrije testovima koji se koriste. Pokazalo se da su gotovo svi atletičari pod utjecajem zabranjenih supstanci, uključujući velike sportske legend, olimpijce i nogometaše. U godinama koje dolaze klupko će se odmotati do kraja i bit ćemo zatečeni i razočarani. ”, govori Calvert. Govori mi o svom susretu s jednim vrlo priznatim liječnikom u dijelu središnjeg Londona South Kensington koji se hvalio poznatim nogometašima koji su redoviti pacijenti njegove klinike gdje primaju sofisticirane injekcije za stimulaciju neprepoznatljive klasničnim testovima. “Za mene osobno, a vjerujem i za velik broj sportskih obožavatelja, pokazalo se da se nikome ne može vjerovati. Sport više ne gledam na jednak način. Ne divim se ljudima koje sam nekada smatrao junacima jer znam da su na jedan ili drugi način vrhunski prevaranti, bilo da se radi o dopingu ili shemama kojima izbjegavaju plaćanje poreza (varanje na porezima još je jedna velika istraga Jonathana Calverta i Sunday Timesa).”, govori. Toliko mu se zamjerila “najvažnija sporedna stvar na svijetu” da se s glavnim urednikom dogovorio da se neko vrijeme neće doticati sporta, tako da sada radi na velikoj političkojh priči. “To je možda trenutačni osjećaj razočaranja, no čini se da je sport jedan od najkorumpiranijih sustava na svijetu. Obujam prijevare u sportu je nevjerojatan. No, ne bih rekao da su naše godine truda bile uzaludne. FIFA je danas ipak drugačija organizacija. Ne postoji način da se više ikada ponovi korupcija u mjeri u kojom je desetljećima funkcionirala. Po pitanju ostalih problema u sportu, nadam se da smo barem započeli debatu koja će se nastaviti i koja će biti svojevrsno upozorenje da sportski obožavatelji nisu više naivni.”, zaključuje.

 

Članak je objavljen u magazinu Svijet Jutarnjeg lista u studenom 2016.

OZNAKE: